Насловна / Вести / За 112 милиони евра, Љубљана доби модерен регионален центар за управување со отпад

За 112 милиони евра, Љубљана доби модерен регионален центар за управување со отпад

Ljubljana regionalen centar za otpad

Се работи за најголем центар од овој вид во Словенија, кој може да се пофали со примена на најмодерни технологии за складирање на отпадот, со минимално влијание врз животната средина. Уште во 2012 година, потпишан е договор за неговата изградба, а градежната дозвола е обезбедена во мај 2014.

Ljubljana regionalen centar za otpad1

Изведувач на работите бил австрискиот конзорциум Strabag, при што на крајот на 2015 година центарот веќе почнува со работа. Модерните технолошки решенија вклучуваат производство на биогас со кој се задоволуваат енергетските потреби, компостирање и други опции соодветни за циркуларната економија.

Ljubljana regionalen centar za otpad2

Собраниот отпад од цела Словенија, од неодамна завршува во оваа современа фабрика каде се ситни и просејува, се одвојуваат тешките фракции од органскиот отпад, кој се третира како квалитетно гориво за цементната индустрија или за одгледување на растенија.

Ljubljana regionalen centar za otpad3

Тешките фракции завршуваат во биолошките реактори каде во рок од две седмици се добива биогас. Биогасот е погонско гориво за три нови сетови мотор-генератор, преку кои се генерира електрична и топлинска енергија. Стручњаците истакнуваат дека се работи за еден од најмодерните европски центри за постапување со отпадот.

Ljubljana regionalen centar za otpad4

 

 

 

 

11 Коментари

  1. Ova e investicija a ne da se trosat 1,2 miljardi eura za gluposti…..!! Ama sto mozes da cekas od psihopati…paraziti sto se hranat so makite i krvta na narodot….!!! Ova ne e slucaj za specialen obvinitel nego Specijalen psihiatar….!!

  2. Jas vakvo nesto ponudiv vbo Skopje pred 4-5 godini, no vo gradot bea poveke zainteresirani kako ke se deli profitot so nekoi gluposti (javno privatno partnerstvo) Koga mu kazav na proizvoditelot za ova toj samo se nasmea I prokomentira “Jas so drzava ne sakiam da bidam ortak. Taa nisto ne vlozuva I ne rizikuva a saka da zarabotuva. Pokraj drzavata sakaa da zarabotat I nekoi politicari. Cifrata bvese duplo pomaloa a se garantirase povbrat na investicijata za 8-9 godini. Tenderot go dobi nekoja italijanska firma I nisto ne stana od toa. Mojot partner ponudi ili da vlozi pari i da bide gazda ili da ja prodade, montira I pusti vo rabota kabrikata za otpad, no nikako da bide ortak so drzavata (javno privatno partnberstvo) Sega gledame kako, poradi korumpirani politicari, se gusime vo gjubre.

    • Ponudi ja idejata povtorno na novata taka narecena vlada.koj znae mozebi ke ja prifatat.

    • Дип.инж. по животна средина

      Во Македонија има малку инжењери по животна средина и тие работат кој како се снашол наместо да работат во влада или министерството за животна средина. За другиве со рамковен и да не правам муабет. Тие се се команданти и државни секретари.
      На претходникот му нудев бесплатни совети, не ме повика. Ако почнам да ги редам ќе ви се смачи.

    • Анонимен

      Spsem na mesto bila reakcijata na investitorot.
      Ne moze da upravuva drug so moi park e moto na sekoj private investitor.
      Veruvam da vo dogledno vreme(3020 godina) ke imame I nie ovakvo cudo kako sto imaat Slovencite

  3. Vakov slicen objekt so najsovremena oprema, no za otpadni vodi, ima Kumanovo. Se procistuva otpadnata voda od gradot i se ispusta kako cista vo reka, se dobiva bio gas, od nego se dobiva toplina i struja. Najlesno e da napravis objekt ( go pravat drugi, Germanci, Svajcarci itn. , del doniraat del zemas kredit i gotovo ). No kaj nas e problem takov objekt da raboti kako e predviden i da se odrzuva za sto e potreben obucen tehnicki kadar od inz. do majstori. Kakva e momentalnata sostojba so precistitelnata stanica vo Kumanovo ne mi e poznato no se nadevam deka raboti kako sto e proektirana.

  4. Se dodeka nese sploti narodot da se otkaze od politickite partijski poslusnici taka ke rabotat politicarite i liderite na istite.Nema zivot vo nasata mila Makedonija.

  5. Od tuka treba da zememe primer ,zemjata e skoro teritorijalno kolku nasata,naselenieto e vo slicen broj na nasevo.Ima pretezno planinski reljef…No imaat pametni ,kulturni i disciplinirani luge…vo sekoj del na delovnoto i opstesvenoto rabotenje…A kaj nas se e korumpirano,toa znaci rasipano vo sekoj odnos…Mora da tintrame mnogu glupaci poradi vetrovi vo grb,zavidlivost megusebna,sopki na tie sto rabotat,taka da nemoze nikogas da se sozdade fer plej funkcioniranje.Kon gjubreto se odnesuvame rasipnicki.Mesto da go gledame kako resurs vo selekcija nie se zagaduvame so nego…Zar i toa neznaeme da go napravime slicno kako Slovencite koga sme bogati so gjubre …

  6. Анонимна

    Како се вика човекот (инжењер од Македонија) кој го измислил, испроектирал и изградил системот за прочистувње на отпадна вода (мислам) на ИВЗ ? Имаше на ТВ краток документарен филм.
    Без одржување, самиот тој покажа дека системот сѐ уште работи без проблем!

Испрати коментар

Вие можете да ги користите следните HTML ознаки: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

Scroll To Top